PREPORUČUJEMO

Brod za prihranu

S1050078

 
Štampa

RIBOLOVNI TURIZAM VOJVODINE

Turizam, sam po sebi, da bi dao finansijske rezultate, mora biti masovan. Ribolovni turizam posmatran iz tog aspekta ima neuporedivo veće mogućnosti od lovnog, jer je broj ribolovaca u Vojvodini cca 50 000, a u Srbiji ima preko 100 000. Ova vrsta sporta je lako pristupačna svim uzrastima i čak probija onu čuvenu granicu "od 7 do 77 ", jer su potrebna veoma mala ulaganja u pecaročki pribor, a zadovoljstva neuporedivo atraktivnija, trajnija i potpunija. Ribolovna strast ima zarazni karakter, lako se širi i, zahvatajući okolinu, postaje sve masovnija pojava na opšte zadovoljstvo, jer u ovo naše vreme brzine i tehnike daju najbolju moguću relaksaciju koja je svakom našem čoveku preko potrebna. Želim da naglasim i socijalni aspekt na "otuđenje porodice" koji je kroz ribo lovni turizam ovakvog karaktera koji predlažem ponovo upućen na konakt koji stvaraju uslovi i ambijent.

Nažalost, moram da konstatujem da su naše otvorene vode sve više zagađene, sve su teži izgledi za ulov ribe, i da ima sve manje uslova da se ove aktivnosti obavljaju stihijski, neorganizovano, i zato smatram da je pravi i pogodan trenutak da se učini nešto konkretno na stvaranju uslova za pomenute aktivnosti u prirodi, kroz ribolovni turizam koji podrazumeva, pored obaveznog pecanja, garantovani ulov, vožnju čamaca, prirodni ambijent i mogućnost za samostalno spravljanje ulovljene ribe kao posebnu atrakciju koja treba da kompletira doživljaj i da rekreativno-izletnički karakter masovnog učešća pored registrovanih ribolovaca.
Osnovni problem turizma u smislu produženja sezone u ribolovnom turizmu je izuzetno povoljan, jer njegova sezona traje od prvih lepih dana proleća do kasne jeseni. Ribolovni turizam nije usko uslovljen i limitiran prirodnim faktorima kao što je to slučaj sa morskim (sunce) i zimskim (sneg) turizmom. Kapaciteti namenjeni ribolovnom turizmu imaju prednost najduže sezonske eksploatacije, istovremeno po svojoj prirodi ne zahtevaju skupa ulaganja, a time omogućuju niske i prihvatljive cene usluga, obezbeđujući masovnost posete, i kroz to uspeh i opravdanost ekonomskih ulaganja.
Neposredna blizina samog sela daje idealnu mogućnost za smeštaj turista u seoskim domaćinstvima, čime bi, praktično duge priče o seoskom turizmu dobile ovog puta konkretnu ponudu koja bi pored samog smeštaja imala i motiv u ribolovu.
Izrazito seoski ambijent je posebna draž za ljude i decu iz urbanih gradskih sredina. Postojeće potrebe psihičke relaksacije, mira, tišine i ponovnog upoznavanja sa načinom života, koji svaki čovek nosi u svom poreklu, koga se kroz brzinu i tehniku prebrzo oslobodio.
Ovakav vid seoskog turizma i ribolovnog turizma kroz ovaj lokalitet je idealna prilika da ove dve izuzetne atrakcije spojimo u jednu ponudu, i prvi put kompletno, atraktivno i ekskluzivno izađemo kako na domaće, tako i na strano tržište.
Moj pokušaj kroz ovo izlaganje je bio da osvetlim ribolovni turizam kao još neotkrivenu turističku delatnost i naglasim njegovu opšte društvenu korist sa svih aspekata šire zajednice, ali moja zapažanja nisu se zadržala samo na tom delu, nego su znatno ozbiljnije upućene na privredno-ekonomski sadržaj, kao turističke oblasti čiji potencijal garantuje rentabilna ulaganja i daje izvanredne kreativne mogućnosti selektivne ponude.
Sagledavajući da, i pored potencijalnih mogućnosti, Vojvodina na receptivnom turizmu nije iskoristila ni deo potencijala, predlažem praktično rešenje i realizaciju kroz idejni tipski projekat ribolovnog revira.
Gornji tok Dunava kroz Vojvodinu ima najizrazitiju plavnu zonu, u kojoj se nalazi najpoznatije riblje plodište, jer ovde plavna zona iznosi više od 40 000 ha. Do ušća Tise uočava se ravničarski tok, s mnogo rečnih ostrva, rukavaca i plavnom zonom: apatinsko plavno područje, Bukinski rit (kod Mladenova), Koviljski rit, područje Krčedinske ade, Ločke ade, Slankamenačke ade. Deo Dunava od ušća Tise do ušća Nere na rumunskoj granici je pod uticajem đerdapske akumulacije, gde se oseća usporavanje vode, a plavna zona je izuzetno izražena nizvodno od Kovinskog dunavca i Smedereva. Pored Tise i Nere, Dunav tu prima i vode Tamiša i Kanala Dunav-Tisa-Dunav. Dunav i njegovu plavnu zonu naseljava 16 familija i 55 vrsta riba, od kojih su najvažnije: kečiga, som, smuđ, šaran, štuka, znatno je mrene i bucova, a od ostalih vrsta tu su deverika, krupatica i jaz, dok se na plavnoj zoni najčešće sreću bodorka, grgeč, srebrni karaš i krupatica.
Regulacijom Tise odsečeni su joj mnogi meandri i stvorene su mrtvaje, branom kod Novog Bečeje usporen joj je tok. S desne njene strane pružaju se mrtvaje, kod Horgoša, zatim Martonoša, Bečeja, Čuruga, a s leve su kod Čoke, Padeja i Tamiša. Riblje naselje Tise sas
toji se od 16 familija i 51 vrste riba. Najzastupljenija je bela riba: deverika, krupatica, kesega, bucov i druge, dok u pojedinim delovima ima dosta kečiga i krupnih somova. Mrtvaje su naseljene barskom ribom: štukom, bodorkom, crvenperkom, šaranom, karašem a u ove vode se "vratio" i linjak.
Sava ulazi u Vojvodinu levom obalom kod Jamene, a u nju se uliva Bosut i mnogobrojni hidromelioracioni kanali. Bonitet Save je slab, međutim, nizvodno od Jamene, zahvaljujući prisustvu klada i panjeva, ima dosta smuđeva i somova.
Bosut je više kanal nego reka, a nekad je bio rukavac Save, poznat po bogatoj ribljoj populaciji. Na teritoriji Vojvodine Bosut je dug oko 40 km, a riblje naselje se sastoji od mnoštva bele ribe: bodorke i krupačice, zatim štuke, smuđa, soma i šarana.
U Banatu postoje dve reke koje su hidromelioracionim radovima pretvorene u kanale: Begej i Tamiš. Begej u Vojvodinu ulazi kod Srpskog Itebeja, i nedaleko od Titela, uliva se u Tisu i Tamiš, koji u Vojvodinu ulazi kod Jaše Tomića, a kod Pančeva se uliva u Dunav. Kanalskom mrežom ove dve vode su međusobno spojene i ispregrađivane ustavama. Begej je veoma zagađen, a u novije vreme zagađenost se smanjuje. Begej je
siromašan ribom. U njemu se nailazi na srebrnog karaša, krupaticu i štuku, ređe na smuđa i soma. Tamiš, međutim, ima raznovrsno riblje naselje: soma, koji ulazi iz Dunava na mrest, šarana i smuđa.
U Banatu su još dve tekućice: Karaš, uklopljen u krak kanala DTD, i Nera, na samoj granici sa Rumunijom. Riblje naselje Karaša je karakteristično za ciprinidni region, dok je Nera mrenska voda.
Područje Vojvodine je ispresecano gustom kanalskom mrežom, a postoji i niz vodotoka zatvorenog tipa koji sakupljaju vodu s niskih i plavnih terena, a ulivaju se u hidromelioracionu mrežu. U Bačkoj postoje kanali građeni pre više od dvesta godina: Veliki bački kanal, Mali bački kanal, Bajski kanal i drugi. Polovinom prošlog veka izgrađen je sistem Kanala DTD, od kojih su najvažniji pravci: Bački Monoštor-Prigrevica, Karavukovo-Bač-Bački Petrovac-Novi Sad. Od Odžaka ide krak kanala ka Savinom Selu-Ruskom Krsturu-Staparu, gde se spaja sa Velikim bačkim kanalom Bezdan-Bečej. Tu je i reka Jegrička, koja se proteže od Zmajeva prema Čurugu i Tisi, kao i mnogi kanali u Banatu.
Na području Srema ima više kanalisanih potoka koji izviru na Fruškoj gori i ulivaju se u Savu ili Dunav.
U Bačkoj su poznata jezera Palićko i Ludaško. Palićko je površine 380 ha i dubine do 3 m, i ima više sektora, od kojih je četvrti najzanimljiviji za ribolov. Ludaško jezero ima 200 ha, duboko je do 2 m, a takođe je pogodno za ribolov. Od novoformiranih akumulacija, značajne su one kod Bačke Topole, površine 330 ha, i kod Skenderova, površine 70 ha. Na obroncima Fruške gore ima više akumulacija formiranih u doljačama između dva brega. To su: akumulacija kod Sota - 27 ha, Borkovca - 71 ha, Međeš - 35 ha, Moharač - 54 ha, Šelevrenac - 54 ha, Ljukovo - 45 ha i druge. Između Srbobrana i Turije nalazi se Beljanska bara, a između Stapara i Bača su mnogobrojne zatvorene vode duž toka ne
kadašnje Mostonge. U Banatu kod Bele Crkve je sedam jezera nastalih posle eksploatacije šljunka, s čistom vodom dubokom i više od 20 m. U južnom Banatu su Crna bara i Crvenka, a i velika akumulacija kod Deliblata. Riblje naselje zatvorenih voda na teritoriji Vojvodine sastoji se od vrsta karakterističnih za stajaće vode, kanalskog ili barskog tipa. U kanalima Hidrosistema DTD srećemo celokupnu riblju populaciju koja se nalazi u Dunavu, sem nekolikih vrsta koje traže isključivo tekuću vodu. Akumulacije u Sremu uglavnom su naseljene šaranom, koji se u njima uzgaja, a neke su predviđene i za sportski ribolov. Bonitet vode je različit. Bogati su sektori kanala DTD, s preko 400 kg/ha ribe, a
siromašne su i akumulacije kod Bele Crkve, s jedva 10 kg/ha ribe.
Zagađenja voda, prekomeran izlov, ribokrađa i neodgovoran odnos, znatno su uticali na ugroženost riblje populacije. Od svih grupa divljih životinja koje čovek koristi u svojoj ishrani, riba kao resurs najviše se izrabljuje. U poslednje vreme odnos prema ovom prirodnom bogatstvu se menja. Koncept zaštite prirode prerastao je u koncept konzervacije (očuvanja) živog sveta, radi obezbeđenje preduslova za održivo korišćenje njegovih pripadnika, shvaćenih kao ograničeni prirodni resurs. U nastojanju da se očuvaju prirodne vrednosti, pojedina područja su zaštićena i pod posebnim su režimom ili su u sastavu nacionalnih parkova i rezervata - kao što su Obedska bara, Zasavica i Carska bara - u kojima je rivolov zabranjen ili strogo kontrolisan.
Sportski ribolov, kao rekreativna aktivnost, doživljava ekspanziju, a u povoju je i ribolovni turizam i ostale delatnosti koje ga prate. Sa svojim velikim vodnim bogatstvom, raznovrsnom florom i faunom i velikom tradicijom pripremanja "ribljih kotlića", Vojvodina predstavlja značajan resurs za privredni i sportski ribolov, a posebno za ribolovni turizam.
Vojvodina je i centar izdavaštva ribolovačke štampe u eks Jugoslaviji. U Novom Sadu je 1990. godine pokrenuta prva specijalizovana dvomesečna Riborevija za sportski ribolov u tadašnjoj Jugoslaviji, a počev od 2001. izlazi i Ribolovački magazin, mesečna revija za sportski ribolov, ekologiju i turizam na vodi.

Komentari   

 
0 #1 profile 31-10-2018 14:23
Need cheap hosting? Try webhosting1st, just $10 for an year.

Citat
 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži

Garaško jezero  - Aranđelovac

Garaško jezero - Aranđelovac

Jedno od lepših jezera u Srbiji je i Garaško jezero. Nalazi se u blizini Aranđelovca, okruženo...

Garaško jezero

Na Garaškom jezeru ovih dana je vodostaj znatno manji od uobičajnog. Posle dugog perioda bez...

Markovačko jezero

Telefon za sve informacije: 063/ 345 - 439U blizini Mladenovca i Arandjelovca nalazi se omanje...

Primama

Primama

Primama je najvažniji sastavni deo svakog ribolova, bilo na plovak ili dubinski sistem. Da bi...

GRUZANSKO JEZERO

GRUZANSKO JEZERO

Smešteno nedaleko od Knića, u središnjem delu Srbije, Gružansko jezero predstavlja pristupačnu...

  • Garaško jezero  - Aranđelovac

    Garaško jezero - Aranđelovac

    Četvrtak, 14 Juni 2012 08:22
  • Garaško jezero

    Četvrtak, 17 April 2014 07:44
  • Markovačko jezero

    Ponedeljak, 05 Juli 2010 11:31
  • Primama

    Primama

    Subota, 16 Juni 2012 08:05
  • GRUZANSKO JEZERO

    GRUZANSKO JEZERO

    Subota, 15 Maj 2010 16:10